Danas ste možda pročitali kako Hrvatska u prvih pet mjeseci bilježi oko 7000 više preminulih umirovljenika nego u 2018. godini. Taj podatak, naime, nije točan. S druge strane, točno je da se nastavlja trend povećane smrtnosti umirovljenika, iako epidemija koronavirusa nije glavni javnozdravstveni problem. Dolazi li na naplatu tisuće i tisuće propuštenih liječničkih pregleda?
Hrvatska u prvih pet mjeseci ove godine ima 22.611 preminulih umirovljenika, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Radi se o rekordu, tek blago većem nego prošle godine, kada smo zabilježili 22.472 preminula umirovljenika.
U Hrvatskoj je od početka godine do kraja svibnja, prema podacima HZJZ-a, od posljedica zaraze koronavirusom preminulo 3485 osoba. Veći dio odnosi se na siječanj i veljaču kada smo dnevno imali preko 40 smrti, a nakon toga su brojevi počeli padati te u svibnju u prosjeku svakog dana u prosjeku bilježimo 11 smrti. Prošle smo godine u prvih pet mjeseci imali 4107 smrti od posljedica zaraze koronavirusom, dakle nekoliko stotina više, što nam pokazuje da uzroci visoke smrtnosti u ovoj godini moramo potražiti izvan pandemije koronavirusa koja polako prestaje biti javnozdravstveni problem u Hrvatskoj.
Smrtnost je velika, ali razlika nije baš sedam tisuća
Večernji list danas je objavio veliki tekst u kojem tvrde kako u ovoj godini imamo oko 7000 više mrtvih umirovljenika nego u prvih pet mjeseci 2018. godine. To zapravo i nije točno budući da podaci HZMO-a iz 2018. godine kažu kako je u prvih pet mjeseci preminulo 19.178 umirovljenika, a ne 15-ak tisuća kako se navodi. No, čak i bez toga smrtnost umirovljenika veća je za oko 25 posto u odnosu na prvih pet mjeseci 2020. godine kada je korona tek krenula, ali smrtnost još nije pokazala svoje lice.
Velika smrtnost umirovljenika posljedica je korone, izolacije, smanjenih kontakata, ali presudan je i socio-ekonomski faktor”, kazala je za Večernji list predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna Petrović.
Petrović kaže kako joj je žao što se nadležne javne institucije nisu ozbiljnije pozabavile s ovim neugodnim skokom smrtnosti starijih, no Petrović kaže kako dio toga moraju biti smrti od siromaštva.
“Znatno je pao standard umirovljenika, mogućnost dodatnog izdvajanja za lijekove, voće i kvalitetnu hranu je bitno niža. Problem je i psihološke prirode, umirovljenici se ne posjećuju, ne druže, u izolaciji su i trpe svoju sudbinu”, smatra Petrović.
Umiru umirovljenici s manjim mirovinama
Da je tomu tako sugeriraju i službeni podaci HZMO-a koji prati statistiku o mirovinama preminulih umirovljenika. Dok je prosječna mirovina u državi oko 2.706 (a kada izbacimo mirovine koje isplaćujemo u inozemstvo 3.048 kuna), prosječna mirovina 22611 umirovljenika koji su preminuli u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 2.574 kune.
Među njima je 15208 korisnika starosne mirovine koji su ju koristili gotovo 22 godine, 1820 korisnika invalidske mirovine koji su ju koristili 20 godina i 5583 korisnika obiteljske mirovine koji su ju koristili nepunih 19 godina.
O ovoj temi pozabavili smo se nedavno u tekstu o tomu zašto prosječna mirovina svakoga mjeseca naraste za kunu ili dvije. Razlog je zaista tužan – prosječna mirovina iz mjeseca u mjesec raste zato što u većem broju umiru oni s mirovinama ispod državnog prosjeka.
Izvor: mirovina.hr
