Ovogodišnja dodjela nagrada Hrvatskog novinarskog društva, održana u petak na Svjetski dan slobode medija u Novinarskom domu u Zagrebu, protekla je u znaku novinara Novosti. Kolumnist Viktor Ivančić dobio je nagradu Otokar Keršovani za životno djelo, a novinar Hrvoje Šimičević nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano i nagradu Jasna Babić za istraživačko novinarstvo.
Za novinara godine članovi HND-a u tijesnom glasanju izabrali su Doru Kršul, novinarku portala Telegram, za seriju tekstova o kriminalnim radnjama vezanim za Geodetski fakultet u Zagrebu i Ministarstvo kulture i medija, ispred Šimičevića te Domagoja Novokmeta i Ivane Dragičević s N1 televizije.
Primajući zasluženu nagradu Ivančić je upozorio na srozavanje novinarstva u Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete tako i materijalnog položaja novinara.
- Činjenica je da su politički i ekonomski moćnici zarobili većinu informativnih medija. Činjenica je da je cenzura u tim medijima prisutnija nego nikad. Činjenica je da živimo u zemlji gdje vlast donosi zakone protiv slobode informiranja. Činjenica je da političke bitange ovih dana u toku pregovora kako sklopiti vlast mašu s jednim novinama poručujući kako ih više neće dopuštati. Činjenica je da se bitange, kad sklope vlast, neće zaustaviti na njima. Prema tome, ostaje nam jedino da sabotiramo one parole iz svetih spisa novinarstva i ustrajemo u borbi protiv činjenica – kazao je Ivančić.
HND-ov žiri istaknuo je da se Ivančićev novinarski rad može usporediti s onim Otokara Keršovanija koji je zbog svojih ljevičarskih ideja duže od deset godina proveo iza rešetaka da bi ga početkom Drugog svjetskog rata likvidirale ustaše, dok je Ivančić danas, kao jedini autor "Krležinog kritičkog kapaciteta na ovim prostorima", kako ga je doživjela Borka Pavićević, danas predvodnik istinske lijeve misli na kojoj je utemeljen i od koje je sazdan i Keršovani.
"Keršovani je na kraju svoju nepokolebljivost platio životom. Ivančić je zbog svog novinarskog angažmana bio proganjan i sudski gonjen, kako od lijevih, socijalističkih, tako i od desnih, kapitalističkih vlasti", objavio je žiri podsjećajući na božićnu naslovnicu "Feral Tribunea" na kojoj su Tuđman i Milošević zagrljeni u bračnom krevetu, uz naslov "Jesmo li se za to borili? ", a zbog koje je usred rata bio jedini mobilizirani glavni urednik u Hrvatskoj.
"Viktor Ivančić cijelu je svoju karijeru radio samo dvije stvari: uređivao najbolje novine i pisao neke od najvažnijih tekstova u povijesti ovdašnjeg novinarstva, tvrdoglavo dokazujući da nije sloboda ono što će mu netko dati, nego ono što mu nitko ne može oduzeti. Keršovani bi bio ponosan", stoji u obrazloženju žirija.
Podsjetivši na namjeru Domovinskog pokreta da ukine financiranje Novostima, Šimičević je primajući nagradu u prepunom Novinarskom domu kazao da razotkrivanje pedofilije unutar Katoličke crkve nikako ne znači pisanje protiv Hrvatske, kao što to DP želi prikazati. Naglasio je da DP neće stati na Novostima, nego da će nametnuti cenzuru i pokušati uništiti i ostale slobodne medije tako da bi se novinarstvo moglo naći u jednakoj situaciji kao 90-ih godina, a sve to – kako je rekao Šimičević – rade jer im je lakše opljačkati preostale resurse.
Šimičević je nagradu posvetio žrtvama pedofilskog nasilja crkvenih struktura koje su taj zločin uporno ignorirale.
- Zbog toga su se žrtve javile meni tražeći da priča izađe u javnost što je bila iznimno hrabra gesta, s obzirom na dramatičnost cijele situacije – istaknuo je Šimičević, naglasivši da je njihov čin potaknuo i druge žrtve da mu se obrate.
U objašnjenju za nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo i nagradu Jasna Babić za istraživačko novinarstvo, koje je dobio Šimičević, stoji da ga uz besprijekorni stil odlikuju društveno angažirani tekstovi koji problematiku ne ostavljaju za jedno čitanje i zaborav, nego zahtijevaju promjenu i nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, pogotovo kada se bave nečim tako mučnim kao što je pedofilija u crkvenim redovima.
"Otprije poznat i priznat rijedak novinarski talent Hrvoja Šimičevića naprosto je eksplodirao u 2023. godini. Njegov izvrstan i iznimno društveno važan serijal briljantnih tekstova 'Sveta omerta', 'Zlostavljači u haljama', 'Kad nadbiskupi utihnu', 'Nadbiskup i njegove poluistine', 'Na potezu je Vatikan' i 'Klizno komuniciranje', objavljen u tjedniku Novosti, praktički je označio proces raskrinkavanja pedofilije u Crkvi u Hrvatskoj. Mučna je to priča o slučaju sotinskog svećenika Zlatka Rajčevca, koji je seksualno zlostavljao maloljetnice, i ulozi nadbiskupa Đure Hranića, koji ga je štitio. Ovaj Šimičevićev serijal nije samo najvažniji u protekloj godini, on je jedan od najvažnijih novinarskih radova u posljednjih 30 godina. Hrvoje Šimičević je po tko zna koji put pokazao da za njega kao vrsnog novinara nema tabu-tema i da je u uvijek na strani slabijih i nezaštićenih", stav je žirija.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo dobio je urednik portala Dnevnik.hr i nekadašnji suradnik Novosti Saša Vejnović za seriju tekstova u kojima je uspio plastično približiti probleme s kojima se u svakodnevnom životu suočavaju pripadnici romskog naroda zbog predrasuda prema toj nacionalnoj manjini.
"O tome koliko je važno ukazati na stigmu s kojima ti naši sugrađani žive možda najbolje svjedoči slučaj da je jedan od Vejnovićevih sugovornika nakon objave teksta molio da se razgovor s njim ipak ukloni s portala, iz straha da bi mogao imati problema. Istodobno, iskustva koja je Vejnović zabilježio, ohrabrenje su i poticaj drugim Romima da ne odustanu na svojem putu prema uspješnom obrazovanju. Serijal je imao velik i pozitivan odjek u javnosti, sudeći barem po komentarima i zainteresiranosti čitatelja", zaključio je žiri.
Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju pripala je fotoreporteru agencije Pixsell Patriku Maceku koji je majstorski uhvatio zajedno razdraganog Peđu Grbina (SDP) i ozbiljnu Ivanu Kekin (Možemo!), što je izvrsno oslikavalo političku situaciju tog trenutka.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo u 2023. godini dodjeljuje se dokumentarnoj radiodrami "Vratiće se Valter, nosiće brushalter", autora, snimatelja i redatelja Szabolcsa Tolnaija. Emisija je nastala unutar neformalne regionalne redakcije Radiofonski četvrtak čija je urednica Pavlica Bajsić za zagrebački Radio Teatar Bajsić i prijatelji.
Radiodrama se bavi građankama i građanima Novog Sada koji mjesecima spavaju u šatorima i brane svoju zelenu oazu na Dunavcu kao posljednji prirodni ekosistem unutar grada želeći zaustaviti izgradnju "Novog Sada na vodi". Rezultat svega je 56 minutna potresna dokumentarna radiodrama koja se sluša poput napetog trilera, koja ne podliježe zakonitostima "feel good radija" i koja ima sve manje prostora u vodećim eterima.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo pripala je Jagodi Bastalić za dokumentarni serijal "3.5.2023." prikazan u dvije epizode u emisiji "Labirint" Hrvatske televizije o tragičnom masovnom ubojstvu u beogradskoj osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", koji je proglašen vrhunskim novinarskim radom s golemim odjekom na prostoru bivše države, pri čemu je u srpskoj javnosti posebno odjeknulo i pitanje: zašto smo roditelje žrtve iz Ribnikara čuli na HRT-u umjesto na RTS-u?
Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić odlazi Marinu Grgurevu za snimanje dviju priča za emisiju "Provjereno" na Novoj TV. Prva je o beskućnicima u Zagrebu gdje slika koju je donio brutalno i nedvosmisleno pokazuje što znači biti bez doma i krova nad glavom, a druga o transplantacijama srca u KB-u Dubrava.
Priznanja Milan Grlović, koja se dodjeljuju zaslužnim novinarkama i novinarima, članovima i članicama HND-a za dugogodišnji rad i značajan doprinos razvitku novinarske organizacije i ugledu profesije te jačanju medijskih sloboda, dobili su pokojni novinar HTV-a Damir Matković, dugogodišnja tajnica i zamjenica predsjednice Zbora turističkih novinara HND-a Marija Barić, novinarka i urednica u Hini Tamara Marinković Margetić, novinar i urednik Novog lista u mirovini Branko Mijić.
Izvor: Novosti
