Showing posts with label Milena Ilić Mirković. Show all posts
Showing posts with label Milena Ilić Mirković. Show all posts

Termoelektrane “Nikola Tesla” 9. najveći zagađivač na svetu



Piše: Milena Ilić Mirković, za portal Nova.rs 

Termoelektrane "Nikola Tesla" našle su se na devetom mestu na listi najvećih zagađivača sumpor-dioksidom na svetu, dok se Srbija sveukupno našla na 18. mestu, pokazuje poslednji izveštaj Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA) i organizacije "Grinpis".

U izveštaj koji su objavili CREA i “Grinpis” navedeno je da su elektrane na ugalj primarni izvor emisije sumpor-dioksida u Indiji, Kini, Južnoj Africi, Truskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kazakstanum, Ukrajini, Australiji, Rusiji, Srbiji i Bugarskoj.

Na listi zemalja koje su u toku protekle godine emitovale najviše sumpor-dioksida, Srbija se nalazi na nezavidnom 18. mestu.

Iznad Srbije nije ni jedna zemlja Evropske unije, a među 25 zemalja koje su označene kao najveći emiteri sumpor-dioksida u vazduh, od zemalja članica EU, našla se samo Bugarska.

Što se tiče samih termoelenergetskim postrojena, TE “Nikola Tesla” je na listi od 50 postrojenja zauzela visoko 9. mesto.

Veći zagađivači nalaze se jedino u Južnoj Africi, Indiji i Turskoj.

Zagađenje posledica nepoštovanja poropisa

Mirko Popović iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), kaže da ovakvi rezultati nisu iznenađujući.

“‘Nikola Tesla’ emituje nekoliko puta više sumpor-dioksida nego što mu je dozvoljeno. To je staro postrojenje koje nema uređaje za odsumporavanje dimnih gasova koji su u EU obavezni i naravno da jeste jedan od najvećih zagađivača”, kaže Popović za Nova.rs.

Činjenicu da se TE “Kostolac” nalazi na 44. mestu, daleko iza “Nikole Tesle” objašnjava time što “Kostolac” ima manje kapacitete, ne i aktivne filtere za odsumporavanje.

Podseća da EU od 2001. godine ima Direktivu o velikim ložištima sa kojom je uvela obavezu smanjenja sumpor-dioksida, azotinih oksida i praškastih materija, da bi 2010. usvojila Direktivu o industrijskim emisijama kojom je uvela još striktnija pravila za ove emisje.

“Dakle, EU je zakonskom direktivom uspela da smanji emisije, pre svega iz termoelektrana. Među zemljama koje lošije stoje od Srbije, nema ni jedne na koju se odnosi Direktiva EU”, kaže direktor RERI.

Ponavlja da se i Srbija obavezala da poštuje pomenute propise EU, ali da kod nas “ne postoji vladavina prava i da EPS ne poštuje zakone”.

Sumpor-dioksid – nevidljivi ubica

Sumpor-dioksid (SO2) je bezbojni zagađivač vazduha nevidljiv ljudskim okom, široko rasprostranjen i štetan po ljudsko zdravlje.

Udisanje sumpor-dioksida povećava zdravstvene rizike, koji se odnose na bolesti srca, astmu, kancer pluća i prevremenu smrt, navedeno je u izveštaju koji su objavili CREA i “Grinpis”.

Bolesna deca u Srbiji zavise od dobre volje neznanaca


Piše: Milena Ilić Mirković
Prenosimo sa portala Nova.rs

Građani Srbije su odneli još jednu veliku pobedu prikupivši novac za lečenje male Sofije koja boluje od spinalne mišićne atrofije. Sofija, na žalost, nije ni prvo ni poslednje dete u našoj zemlji za čije lečenje je novac prikupljan SMS-om. Brojni primeri poznati javnosti pokazuju koliko je širok spektar bolesti za koje naša država nema rešenje, pa životi naših najmlađih ostaju prepušteni samoinicijativi i humanosti građana.

Nada za malu Sofiju

Nadu za duži i kvalitetniji život maloj Sofiji Markuljević dali su građani Srbije, koji su pre dva dana, putem različitih akcija, između ostalog SMS poruka, uspeli da prikupe nepohodan novac za njeno lečenje.

Ova devojčica boluje od spinalne mišićne atrofije – retke, teške i u velikom broju slučajeva smrtonosne bolesti, zbog koje ne može čak ni da samostalno drži glavicu, ni da se kreće. Njena jedina nada je da primi dozu leka Zolgensma, i to pre svoje druge godine, a koji spada u najskuplje lekove na svetu i košta čak 2,1 milion dolara.

Iako je suma velika, u Srbiji postoji samo šetoro dece koja boluju od ove retke bolesti, a terapiju će uspeti da prime samo oni najuporniji, iza kojih će stati građani, ne i država. Put ka izlečenju je trenutno otvoren samo za malu Sofiju, i postoji razlog da se nadamo kako će biti uspešan.

Mala Teodora raste

Teodori Vranješević, koja sada ima već 12 godina, 13. jula 2017. godine obavljena je transplantacija koštane srži na Univerzitetskoj klinici u Frankfurtu.

Ovoj devojčici je akutna mijeloidna leukemija dijagnostikovana u maju 2017. godine. U Srbiji su prognoze za oporavak bile loše, ali doktori u Nemačkoj su joj davali šansu. Za tu veću, tačnije jedinu šansu, država nije imala budžet.

Za skupu operaciju novac je skupljen u rekordnom roku. Tokom humanitarne akcije pojedinci, kompanije, organizacije, udruženja i brojni drugi učesnici iz Srbije, regiona bivše Jugoslavije, ali i iz mnogih zemalja sveta, skupili su za samo pet dana 350.000 evra potrebnih za lečenje. Međutim, u međuvremenu su se javile komplikacije koje su znatno uvećale troškove Teodorinog lečenja na 460.000 evra, ali je i taj novac ubrzo sakupljen.

Nađi dresovi spasili život

Pre šest godina slučaj devetogodišnje Nađe Novaković privukao je pažnju javnosti kada je student Jovan Simić prodajom godinama skupljanih dresova prikupio 80.000 evra za njeno lečenje. 

Nađi je 2013. u organizamu počeo da se gasi sistem za proizvodnju elemenata krvi, pa su, usled nedostatka trombocita, brojne naprasne modrice nagovestile roditeljima da je u pitanju nešto jako ozbiljno. Utvrđeno je da boluje od retka i teška bolest – mijelodisplastičnog sindroma – refraktorne citopenije.

Ona se prvo lečila na Univerzitetskoj dečijoj klinici u Tiršovoj na odeljenju Hematologije i onkologije, ali ni pored mukotrpnih analiza, punkcija koštane srži i dve hirurške biopsije kosti nije bilo napretka. Iako u Srbiji za nju nije bilo rešenja, država o svom trušku nije htela da je pošalje u Nemačku, gde je za njeno lečenje bilo neophodno izdvojiti oko 300 hiljda evra.

Građani su i ovog puta stvar uzeli u svoje ruke – neki su kupovali dresove, neki davali svoje, neki slali SMS, a neki uplatili novac.

Ova devojčica je sada zdrava i sa svojim vršnjacima je krenula u srednju školu.

Zbogom za hrabrog Dušana

Na žalost, neke od teških borbi dece, koje su Srbiju digle na noge, nisu imale srećan kraj. Četvorogodišnji Dušan Todorović iz Svilajnca koji je bolovao od karcinoma neoblastoma, preminuo je pre dve godine u bolnici u Barseloni.

Dušan je u Barselonu otišao sredinom septembra 2018. godine, nakon što je u Srbiji pokrenuta akcija prikupljanja pomoći za nastavak njegovog lečenja.

Nakon što su opcije za njegovo lečenje bile iscrpljene, pokrenute su brojne akcije u koje se uključila i Fondacija “Podrži život”. Pošto se Dušanovo stanje rapidno pogoršavalo, upućeni su apeli za hitno skupljanje novca, da bi iznenada odjeknula vest kako je neko uplatio nedostajućih 70.000 evra (od ukupno 191.000 evra), direktno na račun klinike u Barseloni.

Kasnije se ispostavilo da reč o fudbaleru Nemanji Matiću.

Koliko ima ovakavih slučajeva koji su manje poznati javnosti pokazuje podatak da se samo preko fondoacije “Budi human” u Srbiji trenutno prikuplja novac za lečenje čak 314 mališana.

Odgovor lekara štabu: Vi služite politici, a mi medicini



Aleksandar Vučić je govoreći večeras o otvorenom pismu u kojem su lekari okupljeni u grupu "Ujedinjeni protiv kovida" zatražili smenu Kriznog štaba, rekao kako je u pitanju "iživljavanje nad najboljima od nas" i da od doktora Predraga Kona i doktorke Darije Kisić Tepavčević ne zna bolje. Lekari sa kojima smo razgovarali pak tvrde suprotno, ne zato što, kako kažu, pomenuti epidemiolozi nisu dobri stručnjaci, već zato što umesto medicini služe politici, zato što su izgubili poverenje građana i zato što nemaju kliničku praksu. Sa druge strane, navode da u Srbiji postoji veliki broj lekara koji pored stručnosti imaju ostale neophodne kvalitete.

“Znate li nekog boljeg doktora od Kona, Darije Kisić Tepavčević, Gorana Stevanovića… To su divni i fantastični lekari i epidemiolozi”, rekao je Vučić odgovarajući na kritike koje su lekari uputili na račun Kriznog štaba čiji su oni članovi.

Dr Branko Sbutega, jedan od 1000 lekara “Ujedinjenih protiv kovida”, koji je je, kako kaže 40 godina na “Banjici” vodio odeljenje sa onkološkim bolesnicima, kaže za Nova.rs da lekari, pa i članovi Kriznog štaba prvo moraju da budu moralno veliki ljudi, pa tek onda veliki stručnjaci.

“Nije ovde reč o tome ko je bolji i ko je gori, poenta je ko služi medicini, a ko služi politici. Vi možete imati znanje, ali to znanje može biti upotrebljeno i zloupotrebljeno”, tvrdi Sbutega.

Kako kaže, o kompetenciji najbolje govore rezultati.

“Koleginica Kisić Tepavčević kaže da mi nismo kompetentni, a da sam ja član Kriznog štaba, moja kompetencija bi bila jako upitna ako bih imao ovakve rezultate u borbi protiv epidemije. Ja bih se duboko zapitao da li sam ja kompetentan”, objašnjava on.

Napominje da je etika u svemu ključan momenat, tj. pitanje “kome ste prodali dušu?”

“Počelo je sve sa lažima i ta laž ne traje od izbora, ona traje od 1. marta, kad smo imali prvog pacijenta. Onda je Kisić rekla da se prvi pacijent nije javio 1. marta nego prve nedelje marta i da je to lapsus linguae. Zašto je lapsus linguae – zato što su se skupljali potpisi za izbore”, kaže on i dodaje da bez poverenja nema sreće u borbi protiv infekcije.

Sa druge strane, tvrdi da doktora kojima se može verovati ima mnogo, a svako od njih je bolji od onih kojima se ne može verovati.

“Svi mi lekari smo dali zakletvu Hipokratu, samo što mi potpisnici njemu i dalje služimo, dok Krizni štab služi Vučiću”, podvlači doktor.

“Epidemiolozi napravili više štete nego koristi”

Primarijus specijalista opšte medicine dr Milica Nikolić Urošević, na pitanje da prokomentariše Vučićevu tvrdnju o najboljem mogućem Kriznom štabu kaže kako su to “verovatno za njega najbolji ljudi”, dok lekari opšte prakse ne misle tako.

“Opšte mišljenje nas koji radimo opštu medicinu, sada kada se epidemija raširila, jeste da više svrhe nema da pričamo o savetima koje daju epidemiolozi.

Mi bismo voleli da neko od tih epidemiologa obuče kompletnu opremu i provede ono vreme koliko mi provedemo na trijaži u skafanderu pod ovako nenormalnim uslovima.

Da radi u montažnim objektima i šatorima, gde nema gde da opere ruke”, kaže Nikolić Urošević za Nova.rs.

Ova doktorka koja je i predsednica Udruženja za zaštitu prava izabranih doktora opšte medicine Srbije (UZPIDOMS), tvrdi da lekari opšte medicine smatraju da epidemiolozi više ne bi trebalo da postoje u Kriznom štabu i da su su napravili više štete nego koristi.

“Ne bih se izjašnjavala o imenima, ali bih preporučila drugačiju strukturu Kriznog štaba ljudi koji su praktičari – anesteziolozi, imunolozi i ne pričam o ovome koji je nedosledan, koji je pre ulaska u štab pričao jedno, a sad ne može ni da izrazi svoje mišljenje”, kaže ona.

“Potpisi više od 1000 lekara dovoljno govore”

Prof. Slobodan Savić sa Medicinskog fakulteta, koji je i sam jedan od potpisnika otvorenog pisma, kaže da sama brojka – a pismo je već potpisalo više od 1.000 lekara – dovoljno govori, te da bi svako kome je upućena ta poruka trebalo da razmisli o njoj.

“Apsolutno stojim iza onog što je napisano. Dajem punu podršku ljudima koji su to pokrenuli, a to su ljudi koji su upravo radili sa pacijentima i učestvovali u njihovom lečenju”, kaže prof. dr Slobodan Savić za Nova.rs na izjavu predsednika Aleksandra Vučića da je otvoreno pismo lekara i zahtev za smenom Kriznog štaba “iživljavanje nad najboljima među nama”.

“Mislim da se ne može minimizirati i zanemariti ni toliki broj lekara, ni te poruke koje su napisane. Svako ko je realan, to treba da prihvati kao neku sugestiju, a ne da odbacuje to i priča o tome koji su lekari potpisali, a koji nisu. Mislim da to nije korektno. Takođe, kada se govori o politizaciji, to pismo nije nikakva politizacija – nije uopšte ideja da se govori o politizaciji, nego o stanju u zdravstvu. Sve ono što je napisano u pismu i što ljudi potpisuju, govori dovoljno samo za sebe”, kaže prof. Savić.

Na pitanje – da li je čudno što se sve vreme sada govori da je trenutno najvažnije jedinstvo, da treba da se borimo svi zajedno, a onda se lekari dele, prof. Savić kaže da prebacivanje na bilo kakvu politizaciju nije u redu.

“Sam broj ljudi, a već vidim da je prešao hiljadu, jeste ozbiljna poruka. Da hiljadu studenata potpiše neko pismo protiv mene, verujte mi da bih razmislio ko je u pravu i da li sam ja nešto uradio pogrešno”, zaključuje naš sagovornik.

Izvor: Nova.rs, piše Milena Ilić Mirković