Ima li privilegovanih među osuđenima tokom vanrednog stanja?

Piše: Jelena Zorić, N1

Tuže li i sude tužioci i sudije isto tokom vanrednog stanja zbog Covid - 19? Po kom sistemu i kako se neke osobe osuđuju na zatvor, a druge dobijaju nanogicu za isto krivično delo?

Piće u Kraun Plazi tokom epidemije Covida - 19, dvadeset osoba platiće skuplje nego ikada. Među osuđenima su poznati fudbaleri i folk pevači, koji su bili gosti lobi bara, kao i oni koji su ih služili u vreme kada je, zbog suzbijanja virusa, zabranjeno okupljanje više od dve osobe na jednom mestu.

U Trećem osnovnom tužilaštvu navode da su svi uhapšeni potpisali sporazum o priznanju krivice, 19 njih, osuđeno je na tri meseca kućnog zatvora, dok će jedan osuđeni nanogicu nositi deset meseci.

Advokat Vladimir Gajić kritikovao je postupak sudija koji u jednim slučajevima potvrđuju sporazume, dok u drugim izriču višegodišnje zatvorske kazne.

"Naravno, fudbaler Prijović napravio Sporazum sa tužiocem. Tri meseca zatvora, kod kuće. Javne ličnosti su privilegovane, sirotinja strada. U Dimitrovgradu 3 godine, dvojica po 2 godine u Požarevcu, penzioner 71 godinu iz Pančeva 15 meseci zatvora", objavio je Gajić na društvenoj mreži Tviter.

Zatvorske kazne u Dimitrovgradu, Požarevcu i Pančevu, izrečene su za kršenje samoizolacije, dok su poznate ličnosti iz beogradskog hotela osuđene zbog zabrane okupljanja.

Međutim, i jedno i drugo krivično delo kršenje su istog člana - 248. Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vreme epidemije, u kom se navodi: "Ko za vreme epidemije kakve opasne zarazne bolesti ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama kojima se određuju mere za njeno suzbijanje ili sprečavanje, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine".

U Trećem osnovnom tužilaštvu navode i da su do sada sa svim osobama koje su kršile i samoizolaciju, takođe zaključili sporazume o priznanju krivicnog dela na kućne zatvore.

Da li su sudije u Dimitrovgradu, strožije od onih u Beogradu? Sudija Višeg suda Aleksandar Trešnjev kaže da kod potpisivanja sporazuma stranke mogu i same da predlažu koja bi se kazna mogla izreći, dok kada dođe do suđenja onda odluku donosi isključivo sudija.

"Nije uobičajena situacija da se izriču najstrožije kazne propisane za određeno krivično delo. Pretpostavljam da su kolege imale sve to u vidu kada su izrekle ovu najstrožiju kaznu, ali pretpostavljam i da će biti žalbe, pa će se u postupku kontrole u drugostepenom sudu odlučiti da li je ova kazna pravilno odmerena ili ne", navodi Trešnjev.

Rano je da se govori o diskriminaciji, za sada je poznata tek nekolicina slučaja ocenjuje profesorka Vesna Rakić Vodinelić i napominje da treba sačekati pravosnažne presude.

"Ako je u pitanju isto krivično delo ili isti prekršaj, pa neko bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, a nekom bude omogućeno da sklopi sporazum pred sudom, onda se zaista može postaviti pitanje diskriminacije onih koji su otišli u zatvor u odnosu na one koji su dobili nanogicu", ocenjuje Rakić Vodinelić.

Ostaje pitanje i da li su diskriminisani i oni koji su dobili krivične prijave za kršenje takozvanog policijskog časa, dok su drugi dobili prekršajne prijave za isto, pošto je kršenje zabrane kretanja u međuvremenu preinačeno u prekršaj.